fbpx

Drugi Punski rat – Hanibal je pred vratima

Drugi Punski rat - Hanibal je pred vratima

Kartagina i njen uticaj na Iberijsko poluostrvo

Iako je Kartagina u porazu od Rima u Prvom Punskom ratu izgubila Siciliju, ubrzo se proširila na Iberijsko poluostrvo. Najveću zaslugu za proširenje po Hispaniji odneo je Hamilkar Barka, koji se nije mirio sa porazom u Prvom ratu. Njegov sin, Hanibal, odrastao je sa istom mržnjom prema Rimskoj republici. Zato će on nastaviti očeva osvajanja i napasti Rim već 218. godine p. n. e. Baš zbog svog proširenja po tlu Evrope, kartaginska vojska se ovaj put opredelila za kopneni napad i to preko severa.

Hanibalova vojska i prelazak preko Alpa

Hanibal je svoj pohod na Rimsku republiku započeo iz grada Nova Kartagina (današnja Španija). Borio se i prešao preko Pirineja. Kroz Galiju (današnja Francuska) je prošao nenapadnut jer su Gali i sami ratovali sa Rimom. Punska vojska je uspela, predvođena jednim od najvećih istorijskih vojskovođa, da pređe preko Alpa. Hanibalova vojska je brojala 40 000 ljudi, pešadije i konjice, a pored njih poveo je i borbene slonove. On se sa svojom vojskom borio na tlu danšnje Italije čak 15 godina. U više navrata je porazio najdisciplinovaniju vojsku antičke ere, rimske legionare. Ipak, nikad nije uspeo da napadne sam grad Rim. U svojom viševekovnom trajanju, Rimska država ni pre ni posle nije imala tako ozbiljnog neprijatelja kakav je bio Hanibal. Baš zbog toga je u narodu Rima i ostao zapamćen kao najveća pretnja. A sentenca da je Hanibal pred vratima postala je ravna mitu i legendi i velikom strahu o neprijatelju koji im je za petama.

Hanibal – veliki vojni strateg i vojskovođa

U istoriji je ostao upamćen kao jedini osvajač koji je ušao duboko u teritoriju Rimske države i borio se godinama protiv velikih vojnih generala i njihovih legija. On je bio vojni i strateški genije, koji je posebno bio poznat po napadima s boka i postavljanju zaseda neprijatelju. U bici kod Trebije (218. p. n. e.) Hanibal je pobedio dvostruko jaču i brojniju Rimsku vojsku. Već na samom početku rata on je prenerazio i uplašio Rimljane svojim načinima ratovanja. Jedan od najvećih poraza Rima svakako se desio u Bici kod Kane (216. p. n. e.). Tada je poginulo oko 70 000 rimskih vojnika, a oko 10 000 ih je bilo zarobljeno. Iako je u više navrata pokazao svoju vojnu veštinu, Hanibal je izgubio dosta vojske, a saveznici nisu bili spremni da ulaze u rat sa Rimom. Ove činjenice su dovele do toga da Hanibal ima sve manju vojsku, pogotovu zato što je bio duboko iza neprijateljskih linija bez mogućnosti dolaska nove vojske i pomoći.

Poraz Kartagine i uslovi sklapanja mira

Hanibal je bio primoran da 201. godine p. n. e. sklopi mir sa Rimom i povuče se s njihove teritorije. Poslat je u izgnanstvo na Bliski Istok. Ni tada Rimljani nisu bili mirni, i uvek su ga budno motrili. Na kraju je Hanibal presudio sam sebi, tako što je popio otrov koji je uvek nosio sa sobom u prstenu.

Pored ratovanja na tlu današnje Italije, borbe su se odigravale i na Iberijskom poluostrvu i u Africi. Posledice Hanibalovog poraza bile su velike: Kartagina je izgubila Iberiju, morala je da plaća ratnu odštetu Rimu i takođe nije smela da uđe u rat ni sa jednom drugom državom bez rimske dozvole.Rimski rigorozni uslovi nisu ni posle više decenija jenjavali, što je na kraju dovelo i do izbijanja Trećeg Punskog rata.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *