Pancirni prsluci

Baš kao što se službena odora i građanska odeća odabiru za različita godišnja doba, tako bi se i pancirni prsluci morali odabirati skladno proceni moguće ugrožavanja pojedinog radnog mesta obezbeđenja ili telohranitelja.Zakonom o privatnoj zaštiti propisano je da se poslovi telesne zaštite u pravilu obavljaju u odori. Tako, obezbeđenje na poslovima neposredne telesne zaštite štićenih osoba (telohranitelji), radi prirode i uveta u kojima se ti poslovi obavljaju, ne moraju nositi odoru, nego se takvi poslovi mogu obavljati i u građanskoj odeći. Ali ne bitno o tome obavljaju li se poslovi telesne zaštite u službenoj odori ili u građanskoj odeći, jedan od bitnih stavki za kvalitetno obavljanje poslova svakako je zaštitna sposobnost odeće i odore, kako u smislu otpornosti na razne meteorološke uticaje (hladnoću, vrućinu, kišu, vetar i sl.), tako i u smislu zaštite od mogućeg napada počinitelja kaznenih dela.

To se naročito odnosi na obezbeđenje koji obavljaju poslove prenosa i prevoza novčanih pošiljki, zaštitu bankarskih institucija i neposredne telesne zaštite štićenih osoba. Budući da klasična službena odora i “obična” građanska odeća obezbeđenju i telohranitelju ne pružaju nikakvu zaštitu u slučaju napada vatrenim oružjem, pri obavljanju tako sigurnosno zahtevnih poslova poželjno je nošenje zaštitnih prsluka – pancira. Oni se nose uskladno sigurnosnim procenama pojedinih poslova: ispod građanske odjeće i odore ili na odori.

Prirodno je da će telohranitelji nositi pancirne prsluke ispod građanske odeće kako bi bili što manje upadljivi, ali bi ih zato obezbeđenje u bankarskim institucijama pri obavljanju poslova prenosa i prevoza novca trebali nositi vidljive – na odori. Osim što ta vrsta zaštitnih prsluka pruža višenamensku zaštitu, takvim se načinom nošenja potencijalnim počiniteljima kaznenih dela daje do znanja da je obezbeđenje dobro zaštićeno od mogućeg napada vatrenim oružjem.

Balistički zahtevi

Zaštitni su prsluci delovi opreme koji pružaju zaštitu od pogodaka različitih vrsta zrna ispaljenih iz vatrenog oružja te od krhotina eksplodiranih projektila. Razina zaštite temelji se na dva primarna čimbenika. Prvi je odlika zaštitnog prsluka koji jači da ga zrno neće probiti, a drugi je granica do koje se prsluk može privremeno utisnuti u tijelo nakon pogotka zrna.
Zaštitni su prsluci dizajnirani tako da pružaju zaštitu najpre gornjeg dela tela i područja vrata, a samo neki štite i ramena i područje genitalija. S obzirom na robusnost i težinu, stvaraju nelagodu tokom celodnevnog nošenja, pogotovo kad se nosi prsluk neodgovarajuće veličine

Pojedine zemlje imaju vlastite standarde koji moraju udovoljiti određenim specifikacijama balističke zaštite. Najčešći je standard onaj američki, poznat pod oznakom NIJ 0101.04 (National Institute of Justice, USA); koji propisuje šest nivoa balističke zaštite. Kako biste znali koji nivo zaštite pruža određeni zaštitni prsluk te kako ne bi došlo do zabune je li reč o prsluku protiv zrna streljačkog oružja ili o onome koji pruža samo zaštitu od krhotina eksplodiranih projektila (prsluci za pirotehničare); pri nabavi ili prije samog korišćenja prsluka, valja dobro pogledati etiketu na unutrašnjoj leđnoj strani prsluka. Ona sadrži podatke o nazivu prsluka, modelu, nivou zaštite, standardu za balističko ispitivanje zaštitnog paketa, veličini, načinu održavanja, nazivu proizvođača i godini proizvodnje.

Zaštitne prsluke koji se nose ispod odore ili građanske odeće svrstavamo u meke, a one koji se nose na odori – u tvrde zaštitne prsluke. Meki su lakši i pružaju manji stepen zaštite od projektila ispaljenih iz vatrenog oružja. Za razliku od tvrdih, dizajnirani su tako da prate linije tela, kako bi bili što je moguće manje primetni, a oblik plašta prilagođen je ljudskom telu, tako da omogućava sve potrebne aktivnosti nosioca.

Materijali, trajnost i veličine

Tkanina koja prekriva pancirni prsluk mora biti kombinacija pamuka i poliestera kako bi bio što udobniji, tako da korisnik ostaje zaštićen od zagrejavanja čak i kod dužeg nošenja. Tkanina za ulaganje zaštitnog paketa na bazi je 100% izdržljivog poliamida s poliuretanskim završnim slojem, ili od 100% poliestera sa završnim slojem PVC-a koji održava unutrašnjost balističkih panela suhom.

Rok trajanja prsluka zavisi od balističkog materijala od kojeg je napravljen, učestalosti njegove upotrebe (nošenja), načinu održavanja i načinima skladištenja. Za prsluk kojem je istekao rok trajanja ne postoji jemstvo da će ispuniti funkciju za koju je napravljen.

Zaštitni su prsluci dizajnirani tako da pružaju zaštitu prvo gornjeg dela tela i područja vrata, a samo pojedini pružaju zaštitu ramena i područja genitalija. S obzirom na robusnu konstrukciju i težinu, predstavljaju znatno opterećenje i nelagodu tokom celodnevnog nošenja. Taj problem naročito dolazi do izražaja kad se nosi prsluk neodgovarajuće veličine.

Da bi njegovo nošenje bilo što udobnije i da bi pružio maksimalnu zaštitu, prsluk mora odgovarati korisnikovoj telesnoj konstituciji. Zato veličine prsluka uglavnom odgovaraju standardnim konfekcijskim brojevima: S, M, L, XL, XXL (48-50, 50-52, 52-54, 54-56 i 56-58). Ako se, pak, proizvode u samo tri veličinska razreda, onda se pomoću elastike i čička osigurava njegovo odgovarajuće nameštanje po visini i obimu svakog pojedinca unutar veličinskog razreda.

Kako bi se odredila prava veličina, postoje smernice. Tako se u stojećem stavu donji rub prsluka na prednjoj strani treba nalaziti na visini službenog remena, a na zadnjoj (leđnoj) strani na 5 cm iznad remena. Prilikom sjedenja rub otvora za vrat ne sme dodirivati podbradak i vrat.

Tekst: specijalac.net (konkursi INFO)